Preminuo je Jürgen Habermas

Habermasov izdavač, Suhrkamp, priopćio je da je umro u subotu u Starnbergu, blizu Münchena, piše AP.

Jürgen Habermas tijekom nekoliko desetljeća često se oglašavao o političkim pitanjima. Njegovo opsežno pisanje prelazilo je granice akademskih i filozofskih disciplina, nudeći viziju modernog društva i društvene interakcije. Među njegovim najpoznatijim djelima nalazi se dvotomna „Teorija komunikativnog djelovanja”.

Habermas, koji je imao 15 godina u vrijeme poraza nacističke Njemačke, kasnije se prisjećao svitanja novog doba 1945. godine i suočavanja sa stvarnošću nacističkih zločina kao nečega bez čega ne bi pronašao put u filozofiju i društvenu teoriju. Prisjetio se da se „odjednom vidjelo da je to bio politički zločinački sustav u kojem ste živjeli”.

Imao je ambivalentan odnos prema lijevom studentskom pokretu kasnih 1960-ih u Njemačkoj i šire: s njim je polemizirao i sudjelovao u raspravama, ali je ujedno upozoravao na opasnost onoga što je nazvao „lijevim fašizmom” — reakciju na zapaljiv govor jednog studentskog vođe za koji je kasnije rekao da je bio „pomalo neprimjeren”. Kasnije je priznao da je taj pokret potaknuo „temeljnu liberalizaciju” njemačkog društva.

U 1980-ima Habermas je bio istaknuta figura u takozvanom „sporu povjesničara” (Historikerstreit), u kojem su berlinski povjesničar Ernst Nolte i drugi pozivali na novu perspektivu Trećeg Reicha i njemačkog identiteta. Oni su nastojali usporediti ono što se događalo pod Adolfom Hitlerom s navodnim masovnim zločinima drugih režima, poput Sovjetskog Saveza. Habermas i drugi protivnici tvrdili su da konzervativni povjesničari takvim usporedbama pokušavaju umanjiti razmjere nacističkih zločina.

Habermas je podržao dolazak na vlast socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera 1998. godine. Bio je kritičan prema „tehnokratskom” pristupu i, po njegovu mišljenju, nedostatku političke vizije kod Schröderove konzervativne nasljednice Angele Merkel. Godine 2016. žalio se na paralizirajući učinak na javno mnijenje onoga što je nazvao „pjenastim pokrivačem Merkelicine politike uspavljivanja ljudi”.